ESTATUTU
ORGANIKU
PREAMBULE
Instituto Boa Governação nudar parseria integrante Governo nian hodi
atende no fasilita servisu ba publiku ho efikas, efisiente, transparante
partisipativu no responsáveis, iha potensia boot atu involve-an ho mentalidade
servi ho hahalok diak, ho kompeténsia, ho laran no sei la hare'e ba Koor, rasa
no grupu iha prosesu halo atendementu nian.
Atu haburas no hametin liu tan mentalidade servi nudar temi iha leten,
Instituto ida ne'e sei garante implementasaun boa governasaun iha instituisoens
publikas no dezenvolve kapasidade institusional nebe efikas, efisien,
transparansia no responsáveis ho partisipasaun maximu husi publiku no parseiru
sira seluk (Stakeholders) liu housi implementasaun prinsipiu boa governasaun
iha Timor-Leste.
Tanba ne’e, membru conselho fundador hamutuk deside atu estabelese
Institutu ida ne'e ho hanoin atu asegura no garante akontabilidade no
transparénsia hamutuk ho integridade no lideransa mak prinsípiu fundamental
sira husi boa governasaun.
KAPÍTULU I
NARAN, TEMPU, FATIN
Artigo 1
NARAN
Organizasaun Non Governamentais ida ne’e hanaran Institutu Boa
Governasaun, habadak ba INBOGs.
Artigo 2
TEMPU
Organizasaun ida ne’e hari’i iha loron 10 de Junho de 2012 no la iha
limitasaun durasaun tempu ba ninia existênsia.
Artigo 3
FATIN
INBOGs domisilia iha Dili, Timor-Leste nudar sentru no bele estabelese
ninia ramu iha territóriu Timor-Leste tomak wainhira presiza.
KAPÍTULU II
VIZAUN, MISAUN & ATIVIDADES
Artigo 4
VIZAUN
Instituisoens Governamentais no ninia parseirus nasionais atende no fasilita
servisus ba publiku ho efikas, efisiente, transparente, partisipativu no
responsáveis, bazeia ba prinsipius boa governasaun.
Artigo 5
MISAUN
1.
Promove implementasaun prinsipius
boa governasaun iha instituisoens publikas hodi atende publiku ho efikas, efisiente,
transparente no responsáveis, ho partisipasaun maximu housipubliku.
2.
Dezenvolve kapasidade intitusional
hodi servi ho efikas, efisiente, transparente no responsáveis, ho partisipasaun
maximu housistakeholders.
Artigo 6
ATIVIDADES GERAIS [ESTRATÉGIA]
Organizasaun ida ne’e estabelese nudar fatin partisipasaun housi
praktisi no akademikus áreas oi-oin mak fo importânsia ba konseitu, politika,
estratégia no implementasaun prinsipius boa governasaun iha Timor-Leste, ho âmbitu
atividades:
1.
Fasilita treinamentu nebe iha
relasaun ho boa governasaun ba instituisoens governamentais,Setor privadu no
organizasões sosiedade sivil.
2.
Fasilita elaborasaun planu
estratégia ba instituisoens governamentais, Setor privadu no organizasões
sosiedade sivil.
3.
Fasilita assessment no avaliasaun
implementasaun politika no programa dezenvolvimentu Governo no instituisoens
sira seluk,nebe ninia rezultadu sei rekomenda ba Governo no parte relevantes.
4.
Fasilita servisus konsultoria
no/ka pesquiza mak relasiona ho assuntus fortalesimentu institusional ba
instituisoens governamentais no instituisoens seluk iha Timor-Leste.
5.
Fasilita servisus auditoria
publiku ba instituisoens governamentais no instituisoens seluk iha Timor-Leste.
6.
Kontribui ideias relevantes hodi
dezenvolve konseitu, politika, estratégia no implementasaun prinsipius boa
governasauniha instituisoens publikas no instituisoens sira seluk.
7.
Dezenvolve relasaun no kooperasaun
diak ho Governo, Autoridade Local, Emprezariu, Doadores, NGO’s no entidades
oi-oin hodi aselera implementasaun prinsipius boa governasaun.
8.
Fasilita servisus sel-seluk nebe
mak sei relasaun ho implementasaun prinsipiu boa governasaun.
KAPÍTULU III
KARATER NO SÍMBOLO ORGANIZASAUN
Artigo 7
KARATER
Organizasaun ho formatu Organizasaun Non Governamentais ida ne’e existe
ho karakter demokrátiku, dinâmiku, flexível, non-profit no la’os opozisaun ba
parte nebe deit.
Artigo 8
SÍMBOLO
Símbolo INBOG’S mak kompostu housi kor tolu (Mean, Kinur no Metan)
refleta ba kor de Bandeira TL ho texto “ibg” sigla hosi Instituto Boa
Governação.
KAPÍTULU IV
RIKU-SOIN
Artigo9
1.
Riku-soin organizasaun ida ne’e [bele]
mai housi:
a.
Kontribuisões housi membru INBOG’S
b.
Kontribuisoens sem kondisoens
housi parte nebe deit;
c.
Servisus no esforsu organizasaun
ninian;
d.
Doadores permanente no/ka la
permanente;
e.
Estado no/ka Governo Timor-Leste;
f.
Atividades fund raising organizasaun ninian mak la kontradiz ho Timor-Leste
ninia lei.
2.
Fundus ka riku-soin mak tama mai
organizasaun sei kanaliza ba konta bankaria organizasaun ninian no sei utiliza
tuir mekanismu hirak nebe Conselho Exekutivu estabelese ho aprovasaun housi
Conselho Fundador.
3.
Kontribuisoens além de fundus sei
regula ho rejimentu seluk housi Conselho Exekutivu ho aprovasaun housi Conselho
Fundador.
KAPÍTULU V
CONSELHO FUNDADOR NO CONSELHO EXEKUTIVU
Artigo10
Conselho Fundador mak nudar orgaun altu/máximu organizasaun ninian no
Conselho Exekutivu nudar implementador programa, estratégia no atividades
organizasaun hodi atinji vizaun no misaun.
Artigo 11
CONSELHO FUNDADOR
1.
Membrus Conselho Fundador kompostu
housi:
a.
Ema hirak nebe mak hari
organizasaun ne’e ho ninia naran kontempla iha Akta Estabelesimentu
Organizasaun Institutu Boa Governasaun [INBOGs].
b.
Ema seluk nebe nomeia housi membru
Conselho Fundador mak rezigna-an ho konhesimentu ka através enkontru Conselho
Fundador, no hetan aprovasaun housi Conselho Fundador.
2.
Conselho Fundador chefia housi
Prezidente na’in 1 (ida), nebe hili housi Membrus Conselho Fundador, através
enkontru Conselho Fundador.
3.
Presidente Conselho Fundador
hala’o ninia mandatu durante tinan 3 (tolu) no bele kontinua ho períodu mak
hanesan wainhira hakotu através enkontru Conselho Fundador.
4.
Nomesaun ka revogasaun membru
Conselho Fundador hala’o através enkontru Conselho Fundador.
5.
Revogasaun ba membro Conselho
Fundador akontese wainhira tanba mate, rezigna-an, komete krime no asaun seluk
mak la kondiz ho vizaun no misaun organizasaun ninian, no mos hahalok seluk
nebe estraga imagem organizasaun.
6.
Conselho Fundador iha poder, autoridade,
dever no direitu hodi tau-matan [superviziona, orienta no avalia] ba lala’ok
organizasaun, inklui forma no nomeasaun
ba estrutura Conselho Exekutivu.
7.
Iha situasaun membru Conselho
Fundador la ativu durante tinan 2 (rua) tui-tuir malu, membru ne’e tenqui revoga
housi membru Conselho Fundador.
8.
Wainhira membru Conselho Fundador
ruma mate ka rezigna-an sem konhesimentu housi Conselho Fundador, ema seluk
nebe mak atu troka deside housi Conselho Fundador através enkontru Conselho
Fundador ninian.
Artigo 12
CONSELHO EXEKUTIVU
1.
Organizasaun ida ne’e ninia
gestaun maneija no gere housi membrus Conselho Exekutivu, nebe chefia housi
Director Exekutivu na’in 1 (ida) ho ninia subordinadu, minimu Secretario(a)
na’in 1 (ida) no Tezoreiro(a) na’in 1 (ida).
2.
Membrus Conselho Exekutivu nudar
temi iha versículo (1) artigu ida ne’e determina no nomeia housi Conselho
Fundador ho durasaun tinan 3 (tolu), no bele nomeia hi’as ba durasaun tempu mak
hanesan.
3.
La hases konteodu Versículo (2)
Artigo ida ne’e, Conselho Fundador bele hapara membru Conselho Exekutivu
wainhira deit ho razaun viola estatuto ida ne’e, hafoin membru ne’e halo
auto-defeza iha enkontru Conselho Fundador.
4.
Wainhira exekuta ninia
knar/funsoens, Director Exekutivu Conselho Exekutivu toma responsabilidade
direktamente ba Prezidente Conselho Fundador, c.q. Presidente Conselho
Fundador.
KAPÍTULU VI
RESPONSABILIDADE NO AUTORIDADE CONSELHO EXEKUTIVU
Artigo 13
RESPONSABILIDADE CONSELHO EXEKUTIVU
1.
Valoriza, kumpre no exekuta ninia
funsoens tuir Estatutu Organiku hodi assegura no garante realizaun vizaun no
misaun organizasaun.
2.
Buka rekursus oi-oin hodi assegura
existensia organizasaun, no garante utilizasaun rekursus organizasaun ho
efikas, efisiente, transparente no responsaveis.
3.
Kria, dezenvolve, exekuta monitoriza
no avalia implementasaun programa/atividades organizasaun ninian
periodikamente.
4.
Elabora no dezenvolve regulamentu,
rejimentu, regras no prosedimentu oi-oin tuir necessidades organizasaun, maibe
la kontradiz ho Estatutu Organiku ida ne’e.
5.
Konteodu Versiculo (4) housi
artigo ida ne’e konsidera validu hafoin hetan ona aprovasaun housi Conselho
Fundador.
6.
Hakru’uk ba desizaun Conselho
Fundador no desizaun seluk organizasaun ninian.
7.
Evita no previne asaun hirak nebe
la lori benefisiu no estraga imagem organizasaun.
8.
Kria relasoens no/ka koordenasaun
diak ho entidades oi-oin, inklui stakeholders organizasaun ninian.
9.
Sosializa no publika lala’ok
organizasaun.
10.
Periodikamente elabora no submete
relatariu atividades no finanseirus ba Conselho Fundador.
Artigo 14
AUTORIDADE CONSELHO EXEKUTIVU
1.
Director exekutivu iha poder atu
kompleta estrutura konselhu exekutivu ninian tuir nessesidade organizasaun nebe
sei halo konsultasaun ho mos konselhu fundador.
2.
Director Exekutivu Conselho
Exekutivu reprezenta organizasaun iha asaun legais-formal oi-oin ka iha
Tribunal konaba lala’ok no propriedade organizasaun.
3.
Director Exekutivu mos reprezenta
organizasaun hodi kria no dezenvolve relasoens ka koordenasaun serbisu ho parte
seluk, maibe ho limitasoens:
a.
Impresta ka fo impresta osan ba
parte seluk hodi naran organizasaun sem autorizasaun ka aprovasaun housi
Conselho Fundador.
b.
Sosa, faan ka ho maneira seluk
halakon ka husik propriedade no riku-soin organizasaun ninian sem autorizasaun
ka aprovasaun housi Conselho Fundador.
c.
Halo todan organizasaun nudar
parte ida nebe assegura ka garante responsabilidade parte seluk ninian sem
autorizasaun ka aprovasaun housi Conselho Fundador.
d.
Halo negosiu seluk sem
autorizasaun ka aprovasaun housi Conselho Fundador.
4.
Director Exekutivumak assina surat
ka korespondensia importante ho parte seluk.
5.
Dokumentus relasiona transaksaun
finansial organizasaun ninian assina tuir kondisões:
a.
Dokumentu transaksaun finansial ho
montante maximu USD 50 assina housi Direktur exekutivu ho Tezoureiro.
b.
Dokumentu transaksaun liu housi
USD 50 tenki assina housi Prezidente konselhu fundador, Direktur exekutivu no
tezoureiro.
c.
Montante ba petycash maximu USD
50.
KAPÍTULU VII
ENKONTRU NO DESIZAUN
Artigo 15
1.
Conselho fundador tenqui hala’o
enkontru, minimu tinan ida dala ida ka wainhira presiza hafoin hasai konvite no
agenda enkontru mak eskrita.
2.
Conselho Exekutivu tenqui hala’o enkontru,
minimu tinan ida dala rua ka wainhira presiza hafoin hasai konvite no agenda
enkontru mak eskrita.
3.
Enkontru Conselho Exekutivu tenqui
iha lista prezensa no minutas da reuniaun, nebe assina housi Secretario(a) no
Director Exekutivu.
4.
Enkontru Conselho Exekutivu lidera
housi Director Exekutivu. Karik Director Exekutivula marka prezensa, sei lidera
housi membru exekutivu nebe direktur exekutivu delega.
5.
La hases parte seluk housi
Estatuto Organiku ida ne’e, enkontru Conselho Exekutivu konsidera validu
wainhira hetan prezensa minimu ½ + 1 housi numeru membrus Conselho Exekutivu.
6.
Desizaun Conselho Exekutivu
considera validu wainhira hetan konkordansia minimu ½ + 1 housi numeru membrus
Conselho Exekutivu mak marka prezensa.
7.
Iha enkontru Conselho Exekutivu, membru
Conselho Exekutivu ida-idak iha direitu hasai ka expressa ninia opiniaun ho
livre no iha direitu ba votus.
8.
Karik membru Conselho Exekutivu
ruma la marka prezensa iha enkontru Conselho Exekutivu, membru ne’e bele delega
ninia votus [proxit] ba membru Conselho Exekutivu seluk mak marka prezensa.
9.
Membru Conselho Exekutivu mak la
marka prezensa dala 2 (rua) iha enkontru Conselho Exekutivu sem konhesimentu
housi Director Executivo konsidera rezigna-an nudar/housi membru Conselho
Exekutivu.
KAPÍTULU VIII
TINAN FISKAL
Artigo 16
1.
Tinan Fiskal organizasaun ida ne’e
hahu housi dia 1 de Janeiru ate 31 de Dezembru tin-tinan.
2.
Tarde liu 30 dias depois de remata
Tinan Fiskal, Conselho Exekutivu tenqui hato’o relatóriu anual
[programa/atividades no finansial] ba enkontru Conselho Fundador hodi aprova.
KAPÍTULU IX
MUDANSAS NO DISOLVE
Artigo 17
MUDANSAS ESTATUTU ORGANIKU
1.
Desizaun hodi halo mudansas ba
Estatutu Organiku ida ne’e validu através enkontru Conselho Fundador ho
prezensa Membrus Konselho Fundador minimu ½ + 1.
2.
Desizaun halo mundansas nudar temi
iha versículo (1) artigo ida ne’e validu se ½ + 1 housi membros Coselho
Fundador mak marka prezensa aseita ka adopta.
3.
Enkontru nudar temi iha versículo
(1) artigo ida ne’e lidera housi Presidente Conselho Fundador. Karik presidente
la marka prezensa, enkontru sei lidera housi membro Conselho Fundador seluk,
nebe hili housi membro Conselho Fundador mak marka prezensa.
Artigo 18
DISSOLVE ORGANIZASAUN
1.
Desizaun atu dissolve organizasaun
ida ne’e so bele foti housi Conselho Fundador, através enkontru Conselho
Fundador, ho minimu ¾ membros Conselho Fundador mak marka prezensa.
2.
Enkontru nudar temi iha versículo
(1) artigo ida ne’e lidera housi Presidente Conselho Fundador. Karik presidente
la marka prezensa, enkontru sei lidera housi membro Conselho Fundador seluk,
nebe hili housi membro Conselho Fundador mak marka prezensa
3.
Desizaun hodi dissolve
organizasaun hanesan temi iha versículo (3) artigo ida ne’e validu se hetan
aseitasaun housi ½ + 1 housi membros Conselho Fundador mak marka prezensa.
4.
Wainhira organizasaun ida ne’e
deside dissolve, Conselho Exekutivu tenqui rezolve no solusiona divida no/ka
riku-soin organizasaun ninian.
5.
Riku-soin organizasaun nian mak
iha, wainhira organizasaun ida ne’e dissolve ninia utilizasaun sei hakotu housi
Conselho Fundador, refere ba vizaun no misaun organizasaun.
KAPÍTULU X
ENSERAMENTU
Artigo 19
1. Ba dala uluk Estatutu Organiku ida ne’e adopta iha Enkontru Geral
Conselho Fundador ninian, nebe hala’o iha loron 10 fulan Junho tinan 2012,
fatin Dili.
2.
Assuntus seluk nebe mak ladauk
regula iha Estatutu Organiku ida ne’e sei regula ho dokumentu seluk mak produz
housi Conselho Fundador no/ka Conselho Exekutivu, nebe hetan aprovasaun housi
Conselho Fundador.
Conselho Fundador Institutu Boa Governasaun:
1.
Metodio Caetano Moniz Prezidente ...............................
2.
Fernando A. da Costa Membru ...............................
3.
Jose Jaquelino Membru ...............................
4.
Jacinto Ximenes Membru ...............................
5.
Cesarino da Silva Membru ...............................
6.
Mario Tilman Membru ...............................
No comments:
Post a Comment